Posljednjih se desetljeća u susjednim zemljama i Europi objavio veliki broj monografija vezanih za ekonomski značajne vrste šumskog drveća. U te monografije su ugrađene mnoge spoznaje iz brojnih suvremenih istraživanja koja su aktualna za suvremeno šumarstvo. U Bosni i Hercegovini za sada nemamo takvih kapitalnih publikacija, te se već duže vrijeme osjeti nihov nedostatak. To nas je potaknulo da krenemo u izradu ove manje i usko specijalizirane monografije o običnoj jeli, za nas najvrednijoj vrsti među četinjačama. Sama monografija sadržava suvremena
istraživanja o varijabilnosti jele u Bosni i Hercegovini i njenoj genetskoj strukturi do koje se došlo kroz niz istraživanja tijekom proteklih 18 godina. Većina podataka je ranije objavljena u brojnim znanstvenim radovima kod nas i u inozemstvu, ali ima i jedan dio podataka koji se prvi put objavljuje. U monografiji se mogu naći i osnovni podaci o sistematici obične jele, njenoj morfologiji, rasprostiranju i ekologiji obične jele, te praktične i osnovne znanstvene spoznaje o morfološkoj varijabilnosti i genetskoj strukturi na temelju cpDNK, mtDNK i izoenzima. Iako su kroz monografiju i rasprave prikazana i brojna svjetska iskustva s jelom, ipak srž ove knjige je prilagođena potrebama bosanskohercegovačkog šumarstva i svih ostalih koji žele proširiti svoja saznanja o običnoj jeli, kraljici
bosanskohercegovačkih šuma. Prilikom rada na ovoj monografiji susretali smo se sa brojnim problemima i
zazovima, te su nam brojne kolege izašle u susret i pomogli u realizaciji ovog za nas veoma značajnog posla. Zahvalnost dugujemo i kolegi prof. dr. Faruku Boguniću zbog pomoći pri izradi fotografija sa morfološkim detaljima cvijeta, češera, sjemena i iglica obične jele, što poglavlju morfologije daje posebnu vrijednost i specifičnost. Zahvalu dugujemo kolegama i šumarskim poduzeća koji su nam tijekom 18 godina nesebično pomagali prilikom sabiranja materijala za brojna istraživanja koja smo provodili s običnom jelom, kao i na postavljanju terenskih pokusa. Nadam se da nam kolege neće zamjeriti što ih nismo poimenično pobrojali, ali bi spisak bio jako veliki i moglo bi nam se desiti da smo koga izostavili. Ipak svi se mogu prepoznati kada
pročitaju ovu monografiju i vide koji je materijal obrađen. Recenzentima se posebno zahvaljujemo na primjedbama i korisnim prijedlozima, čime su znatno unaprijedili i poboljšali tekst. Unaprijed zahvaljujemo svim kolegama
i čitateljima koji će nas upozoriti na propuste ili nedostatke u tekstu kako bismo zajednički pridonijeli proširenju znanja o toj problematici. The Silver Fir (Abies alba Mill.) is one of the most important forest trees in Bosnia and Herzegovina, both commercially and ecologically. To understand the importance of Silver Fir forests, one should be aware that the species is present in mixed woodlands of beech and fir, and of beech, fir and spruce, but very rarely in pure fir forests, over an area of about 50% of all high forests. In the upland zone, Silver Fir forms forest communities with spruce and, in places, with Scots Pine, as well as with beech, forming our major forest community, beech-fir forest (Abieti fagetum). The total area in which fir is present, both pure and mixed, is 562,237 ha., with a total mass of Silver Fir timber stocks in forests of 63,923,000 m3, which constitutes about 23% of the total timber stocks within all the country’s high forests; hence fir accounts for the corresponding percentage of timber in the timber processing industry. Over the past ten millennia or so, Silver Fir has endured constant dynamic movements, migrating from its glacial refuges in southern Europe to central, western and eastern Europe, to reach its present range. In the context of forest degradation in Europe, fir forests are among the endangered, for Silver Fir is at risk of disappearing altogether. Scientists have sought in a variety of ways to identify the reasons for the disappearance or desiccation of fir forests, and have recognized that it is an extremely complex issue. Results collected to date show that the underlying reason is probably pollution of the atmosphere and the pedosphere by a number of industrial pollutants that have a very deleterious effect on fir, as well as on other tree species. In the forests of Bosnia and Herzegovina, the health of Silver Fir is deteriorating as a result of poor forest management, which fails to take into account the ecological characteristics of Silver Fir and thus undermines the stability of fir forests, ultimately leading to the spread of mistletoe, Viscum album var. abietis Beck, which weakens the trees physiologically and renders them more vulnerable to pathogen and insect attack. Studies of the variability of Silver Fir may be divided into two major phases. The first was the analysis of its characteristics at the species level, in order to identify some basic morphological indicators, as evidenced by numerous papers and indicators in textbooks; the second phase focused on interpopulation variability. This book sets out what has been done in Bosnia and Herzegovina in that regard in recent decades. Studies of the morphological and physiological characteristics of Silver Fir (Abies alba Mill.) cones and seeds in the populations of central Bosnia have revealed significant intrapopulation variability by comparison with the variability between subpopulations and populations.
